Himalajska so – Za šta je dobra i koje su njene prednosti?
Ako ste u poslednje vreme primetili ružičastu so u teglicama na policama prodavnica zdrave hrane, verovatno ste se zapitali da li je zaista toliko posebna koliko se o njoj priča. Himalajska so važi za jednu od najčistijih i najvrednijih soli na svetu, a sve više ljudi je koristi umesto obične kuhinjske soli, kako u ishrani, tako i u ritualima nege.
U nastavku ćete saznati šta je zapravo himalajska so, po čemu se razlikuje od klasične soli i da li zaista donosi benefite za zdravlje ili je u pitanju samo popularan trend?
Šta je himalajska so?
Radi se o prirodnoj kamenoj soli koja potiče iz podnožja Himalaja u Pakistanu. Nastala je pre više miliona godina, isparavanjem drevnih mora i okeana.
Zahvaljujući načinu nastanka i minimalnoj obradi, smatra se jednom od najčistijih soli jer ne sadrži aditive, hemikalije ni veštačke dodatke. Njena prepoznatljiva ružičasta boja potiče od minerala poput gvožđa, magnezijuma, kalcijuma i kalijuma, kojih ima više nego u klasičnoj rafinisanoj soli.
Upravo zbog toga, mnogi veruju da himalajska so ne samo da obogaćuje ukus jela, već doprinosi i boljem balansu minerala u organizmu.
Po čemu se razlikuje himalajska od obične soli?
Najveća razlika između himalajske i obične soli leži u njihovom poreklu i stepenu obrade.
Obična so, kakvu svakodnevno koristimo, najčešće se dobija industrijskom preradom, pri čemu se uklanjaju gotovo svi prirodni minerali i dodaju aditivi poput joda i sredstva protiv zgrudvavanja.
Himalajska so, s druge strane, potiče iz prirodnih rudnika, ručno se vadi i suši bez dodatne hemijske obrade. Zbog toga zadržava svoj prirodni sastav i karakterističnu boju.
Iako je, hemijski gledano, i dalje natrijum-hlorid, himalajska so sadrži i tragove više od 80 mikroelemenata koji utiču na njen izgled i ukus.
Zagovornici prirodne ishrane ističu da zahvaljujući tom sastavu može doprineti:
- boljoj hidraciji organizma,
- regulisanju ravnoteže elektrolita,
- boljoj funkciji mišića i nervnog sistema,
- i smanjenju potrebe za većim količinama soli, jer je njen ukus izraženiji.
Važno je, međutim, napomenuti da, kao i svaka druga so, sadrži natrijum, pa s njom ne treba preterivati. Preporučena dnevna količina soli iznosi do pet grama, bez obzira na to koju vrstu koristimo.
Za šta je dobra himalajska so?
Iako se himalajskoj soli pripisuju brojna pozitivna dejstva, važno je napomenuti da mnoga od njih nisu naučno potvrđena, već se zasnivaju na tradicionalnim iskustvima i alternativnoj praksi.
Činjenica je da himalajska so sadrži tragove minerala koji mogu doprineti balansu elektrolita i opštem osećaju dobrobiti, ali ne treba je posmatrati kao lek.
U nastavku ćete saznati koje su najčešće koristi himalajske soli i u kojoj meri mogu doprineti zdravlju i vitalnosti.
Pomaže u održavanju balansa tečnosti
Himalajska so sadrži minerale poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma koji pomažu telu da održi ravnotežu tečnosti. Zahvaljujući tome, može doprineti pravilnoj hidrataciji organizma, naročito kod osoba koje se bave fizičkom aktivnošću ili provode mnogo vremena na suncu. Ipak, prekomerna upotreba soli ima suprotan efekat, pa je umerenost ključna.
Podstiče detoksikaciju
Kupke sa himalajskom solju često se preporučuju kao način da telo „izbaci toksine“ i opusti mišiće. So u toploj vodi može pomoći u smanjenju napetosti i bolova, dok sama toplota poboljšava cirkulaciju. Iako efekat detoksikacije nije naučno dokazan, mnogi korisnici tvrde da im ovakav ritual donosi osećaj olakšanja i opuštenosti.
Pomaže u čišćenju digestivnog trakta
U nekim tradicionalnim praksama, rastvor himalajske soli koristi se kao blago sredstvo za čišćenje digestivnog sistema. Kada se mala količina soli rastvori u toploj vodi, ona može pomoći pokretljivosti creva. Međutim, ovaj postupak treba primenjivati oprezno i samo povremeno, jer preterano unošenje soli može iritirati želudac.
Olakšava respiratorne tegobe
Inhalacija ili boravak u „slanim sobama“ postali su popularni načini za ublažavanje simptoma astme, bronhitisa i alergija. So može doprineti boljem disanju, jer smanjuje iritaciju sluzokože i pomaže u čišćenju disajnih puteva. Iako ovaj efekat nije u potpunosti potvrđen, mnogi ljudi primećuju subjektivno poboljšanje.
Pomaže zdravlju zuba i desni
Ispiranje usta rastvorom himalajske soli može pomoći u smanjenju bakterija i ublažavanju upale desni. Ova prirodna metoda koristi se kao dopuna redovnoj oralnoj higijeni, jer so deluje blago antiseptično i pomaže u održavanju svežine daha.
Reguliše nivo šećera u krvi
Zahvaljujući prisustvu minerala poput magnezijuma i cinka, himalajska so može doprineti boljoj regulaciji šećera u krvi, ali ne treba je posmatrati kao terapijsko sredstvo. Najvažniji faktor i dalje ostaje uravnotežena ishrana i fizička aktivnost.
Smanjuje znakove starenja
Antioksidativni efekat minerala iz himalajske soli često se povezuje sa smanjenjem oksidativnog stresa i boljim tonusom kože. U kozmetičkim tretmanima, koristi se kao piling koji uklanja mrtve ćelije i podstiče regeneraciju kože, čineći je glatkom i svežijom.
Alkalizuje organizam
Jedna od teorija kaže da himalajska so pomaže u održavanju optimalnog pH balansa u telu. Iako naše telo prirodno reguliše pH nivo, određeni stručnjaci smatraju da minerali iz ove soli mogu doprineti alkalizaciji i smanjenju kiselosti organizma.
Pomaže kod nesanice i poboljšava kvalitet sna
So i minerali koje sadrži učestvuju u regulaciji hormona poput melatonina i serotonina. Kada je telo pravilno hidrirano i elektroliti u ravnoteži, san može biti mirniji i dublji. Kupke ili inhalacije sa himalajskom solju takođe mogu doprineti opuštanju pre spavanja.
Doprinosi zdravlju bubrega i žuči
Umerena konzumacija soli može pomoći u regulaciji tečnosti i sprečavanju stvaranja kamenaca, ali prekomerna količina ima suprotan efekat. Zato je važno održavati balans: dovoljan unos minerala uz ograničavanje količine natrijuma.
Ublažava zapaljenje kože
Kupke ili obloge sa himalajskom solju mogu pomoći kod iritacija, osipa i akni. So deluje antibakterijski i pomaže u smanjenju upalnih procesa na površini kože, što je čini čestom komponentom prirodne kozmetike.
Sprečava grčeve u mišićima
Zahvaljujući prisustvu magnezijuma, kalijuma i kalcijuma, himalajska so može doprineti smanjenju učestalosti grčeva, naročito kod onih koji se bave sportom. Ovi minerali podržavaju normalnu funkciju mišića i nervnog sistema.
Može pozitivno uticati na libido
Neka tradicionalna verovanja povezuju himalajsku so sa povećanjem energije, vitalnosti i libida. Iako za ovu tvrdnju ne postoje naučni dokazi, činjenica je da minerali doprinose boljoj cirkulaciji, što može imati indirektan pozitivan efekat na seksualno zdravlje.
Kako se koristi himalajska so?
Himalajska so se može koristiti na više načina, od kuvanja i začinjavanja jela, preko negujućih rituala, do udisanja slanog vazduha ili upotrebe dekorativnih lampi koje mnogi smatraju korisnim za opuštanje. Bez obzira na to da li je koristimo u ishrani ili van nje, uvek treba imati na umu da je umerenost najvažnija.
U ishrani (kao zamena za kuhinjsku so)
Najčešći način upotrebe himalajske soli jeste u svakodnevnoj ishrani, kao zamena za rafinisanu kuhinjsku so.
Zbog izraženijeg ukusa i bogatijeg mineralnog sastava, dovoljna je manja količina da bi jelo bilo ukusno. Može se koristiti prilikom kuvanja, začinjavanja salata, mariniranja mesa ili pripreme napitaka sa limunom i toplom vodom, koji, prema nekim navodima, podstiču detoksikaciju organizma.
U prahu se koristi jednako lako kao i klasična so, dok se grublji kristali mogu samleti ili dodati celoviti u jela koja se duže kuvaju.
Ipak, iako deluje zdravije, himalajska so je i dalje natrijum-hlorid, pa preterivanje nije preporučljivo, naročito kod osoba s povišenim krvnim pritiskom ili problemima sa zadržavanjem tečnosti.
Upotreba van ishrane
Osim u kulinarstvu, himalajska so ima široku primenu u svakodnevnim ritualima nege i opuštanja. Njen sastav bogat mineralima čini je popularnim sastojkom kupki, piling maski, inhalacija i dekorativnih lampi koje unose osećaj mira u prostor.
Kupke i piling maske
Kupke sa himalajskom solju predstavljaju jednostavan način da opustite telo nakon napornog dana. Kristali se rastvaraju u toploj vodi, čime se postiže blagi efekat detoksikacije i relaksacije mišića. Ova praksa se često koristi za ublažavanje napetosti, bolova u zglobovima ili kod problema s kožom, poput iritacija i suvoće.
Pored toga, himalajska so je čest sastojak piling maski. U kombinaciji s kokosovim uljem, medom ili maslinovim uljem, može se koristiti za uklanjanje mrtvih ćelija kože i podsticanje cirkulacije. Koža nakon tretmana postaje mekša i glatka, ali je važno ne koristiti piling prečesto. Jednom do dva puta nedeljno je sasvim dovoljno.
Inhalacije
Inhalacija rastvorom himalajske soli koristi se za ublažavanje tegoba disajnih puteva. Udisanje pare dobijene rastvaranjem soli u toploj vodi može pomoći kod prehlade, zapušenog nosa i suvog kašlja.
Postoje i posebni inhalatori sa kristalima soli koji olakšavaju udisanje i pomažu u pročišćavanju disajnih puteva. Ipak, ove metode nisu zamena za medicinski tretman, već samo dodatna podrška u održavanju respiratornog zdravlja.
Lampe od himalajske soli
Lampe od himalajske soli postale su pravi dekorativni hit u mnogim domovima. Izrađene su od većih komada ružičaste soli u koje se ugrađuje sijalica.
Zagovornici njihovog korišćenja veruju da one oslobađaju negativne jone koji neutrališu elektromagnetno zračenje uređaja i poboljšavaju kvalitet vazduha.
Iako ne postoje naučni dokazi za ove tvrdnje, mnogi korisnici navode da lampe stvaraju prijatnu, toplu svetlost i umirujuću atmosferu, što može doprineti boljem raspoloženju i kvalitetu sna.
Koje su moguće nuspojave i mere opreza?
Iako se himalajska so često predstavlja kao zdravija alternativa klasičnoj soli, treba imati u vidu da ona i dalje sadrži natrijum, mineral koji, u većim količinama, može imati negativan uticaj na organizam. Zato je važno znati moguće nuspojave i pridržavati se principa umerenosti u svakodnevnoj upotrebi.
Prekomeran unos natrijuma
Bez obzira na poreklo soli, njen osnovni sastojak je natrijum-hlorid. Prevelik unos natrijuma može dovesti do zadržavanja tečnosti u telu, oticanja i povećanog pritiska na bubrege i krvne sudove.
Preporučena dnevna količina soli za odraslu osobu iznosi oko pet grama, što je otprilike jedna ravna kašičica. Sve iznad toga može povećati rizik od kardiovaskularnih problema, naročito kod osoba koje već imaju povišen krvni pritisak.
Kontraindikacije kod hipertenzije
Osobe koje boluju od hipertenzije, srčanih bolesti ili problema sa bubrezima treba da budu posebno oprezne s upotrebom himalajske soli.
Iako se često veruje da je ova vrsta soli „zdravija” od obične, razlika u količini natrijuma nije značajna. Zato je preporuka lekara da se unos soli, bez obzira na tip, ograniči i prilagodi zdravstvenom stanju. U takvim slučajevima, uvek je najbolje posavetovati se sa stručnjakom pre nego što se naprave veće promene u ishrani.
Savet o umerenosti u upotrebi
Kao i kod mnogih drugih prirodnih proizvoda, ključ je u ravnoteži. Himalajska so može obogatiti ukus jela, doprineti opuštanju kroz kupke ili jednostavno uneti lepši estetski element u dom, ali ne treba je posmatrati kao lek ili čudo iz prirode.
Umerena i svesna upotreba, uz raznovrsnu ishranu i zdrav način života, najbolji je način da se iskoriste njene prednosti bez rizika po zdravlje.
Himalajska so – mitovi i šta zaista kaže nauka
Iako se o himalajskoj soli često govori kao o „zdravijoj” i „čistijoj” alternativi klasičnoj kuhinjskoj soli, naučni dokazi za većinu tih tvrdnji i dalje su ograničeni.
Zahvaljujući specifičnoj ružičastoj boji i mineralnom sastavu, postala je popularan izbor među pristalicama prirodne ishrane, ali nauka upozorava da mnoge od njenih navodnih prednosti nisu potvrđene u kontrolisanim studijama.
Veliki broj tvrdnji o zdravstvenim prednostima himalajske soli, poput detoksikacije, poboljšanja kvaliteta sna, jačanja imuniteta ili regulacije šećera u krvi, potiče iz iskustava korisnika, a ne iz naučnih istraživanja.
Trenutno ne postoje pouzdani klinički dokazi koji potvrđuju da himalajska so ima značajno drugačiji ili bolji efekat na organizam u poređenju sa drugom vrstom soli.
Zbog toga se preporučuje da se koristi pre svega zbog ukusa i estetske vrednosti, a ne kao sredstvo za poboljšanje zdravlja.
Slični efekti na zdravlje kao i obična kuhinjska so
Hemijski posmatrano, himalajska i kuhinjska so gotovo su identične. Obe su dominantno sastavljene od natrijum-hlorida, koji čini oko 98% njihovog sastava.
Zbog toga su i efekti koje imaju na organizam u osnovi su isti.
Glavna razlika je u tome što himalajska so nije rafinisana i ne sadrži dodatke poput joda ili sredstava protiv zgrudvavanja, što je može činiti pogodnijom za one koji te supstance žele da izbegnu, ali to ne menja njen osnovni nutritivni sastav.
Količine dodatnih minerala su minimalne i bez značajnog uticaja
Često se ističe da himalajska so sadrži preko 80 minerala i mikroelemenata, među kojima su gvožđe, magnezijum, kalijum i kalcijum. Ipak, njihova količina je toliko mala da nema realan uticaj na dnevni unos minerala u organizmu. Na primer, da bismo uneli značajnu količinu gvožđa iz himalajske soli, morali bismo da konzumiramo više od deset grama soli dnevno, što bi premašilo preporučeni unos natrijuma i bilo štetno za zdravlje.
Analitička studija sprovedena u Australiji (uz 31 uzorak ružičaste soli i jedan uzorak jodirane bele kuhinjske soli) je pokazala da ružičasta so (uključujući i himalajsku) sadrži nešto više minerala poput kalcijuma, magnezijuma, gvožđa i kalijuma u poređenju sa belom solju. Međutim, da bi se ti dodaci zaista odrazili na unos minerala, bilo bi potrebno da unosimo više od 30g soli dnevno (oko 6 kašičica), što bi istovremeno značilo unos natrijuma daleko iznad preporučene granice.
Himalajska so je i dalje izvor natrijum-hlorida
Bez obzira na poreklo i boju, himalajska so je i dalje pre svega izvor natrijum-hlorida.
To znači da prekomeran unos može povećati rizik od hipertenzije, zadržavanja tečnosti i kardiovaskularnih problema, baš kao i kod svake druge soli.
Dakle, iako može biti lep i prirodan dodatak jelima, treba je koristiti umereno kao začin, a ne kao zdravstveni preparat.
Ko sam ja?
Tatjana Popović je sertifikovani health coach, holistički nutricionista, autor sedam knjiga, organizator najpopularnijeg detoks programa u regionu – „5 dana detoks program”, kao i idejni tvorac linije suplemenata pod brendom Totally Wellness, formulisanih u saradnji sa eminentnim evropskim naučnim timom.
Nakon ozdravljenja od karcinoma levog bubrega, od 2005. godine posvećena je zdravom načinu života. Njen potpuni oporavak inspirisao je pronalaženje svrhe u daljem deljenju znanja o značaju zdrave ishrane i građenja kvalitetnih navika, te je u Njujorku završila studije health coachinga, u Amsterdamu u „Kushi” Institut, a u Beogradu nutricionizam.
