fbpx

PROLEĆNA RADIONICA KUVANJA 14.4.

Šta su postbiotici?

Pored prebiotika i probiotika, postoji još jedna grupa korisnih jedinjenja, koja mogu poboljšati zdravlje crevnog mikrobioma, ali i sveukupnog organizma. Reč je o postbioticima. Šta su postbiotici, te koje zdravstvene prednosti poseduju, pročitajte u nastavku.

Šta su postbiotici?

Postbiotici su bioaktivna jedinjenja, koja nastaju kao nusproizvod fermentacije korisnih probiotskih bakterija. Zapravo, kada se zdrave probiotske bakterije u crevima hrane prebioticima (npr. biljnim vlaknima), kao njihov otpadni proizvod nastaju postbiotici. Za razliku od probiotika, postbiotici nisu živi organizmi, ali bez obzira na to, poseduju brojne zdravstvene prednosti. Oni usporavaju rast štetnih bakterija u crevima. Njihov sastav može da varira u zavisnosti od specifičnih sojeva probiotiskih bakterija koji se koriste u procesu fermentacije, kao i od specifičnih uslova fermentacije.

Postoje različite vrste postbiotika:

– kratkolančane masne kiseline
– lipopolisaharidi
– egzopolisaharidi
– enzimi
– fragmenti ćelijskog zida
– bakterijski lizati (mešavina napravljena od komponenti bakterija)
– supernatanti bez ćelija (mešavina jedinjenja proizvedenih od bakterija i kvasca)
– razni drugi metaboliti, kao što su vitamini i aminokiseline

Postbiotski suplementi još uvek nisu široko dostupni jer su relativno novi u poređenju sa prebioticima i probioticima. Alternativno, broj postbiotika u telu možete povećati konzumiranjem veće količine prebiotičke hrane i probiotika, budući da su postbiotici njihov krajnji proizvodi. U tu grupu namirnica spadaju špargle, luk, koren cikorije, zelje maslačka i korenasto povrće.

Koja je njihova uloga u našem organizmu?

Dok su istraživanja o postbioticima još uvek relativno nova, sve je više dokaza koji ukazuju na to da ova jedinjenja mogu imati značajne zdravstvene koristi. Prema najnovijim istraživanjima oni poseduju antiinflamatorna, antioksidativna i antikancerogena svojstva.

1. Mogu pomoći u jačanju imunološkog sistema

Postbiotici poput butirata, kratkolančane masne kiseline, mogu stimulisati proizvodnju regulatornih T ćelija u crevima. Ove ćelije pomažu u kontroli imunološkog odgovora suzbijanjem aktivnosti drugih T ćelija, kako bi se sprečila prekomerna aktivnost, koja može uzrokovati autoimune bolesti.

Drugi postbiotici, kao što su fragmenti ćelijskog zida i supernatant iz zdravih bakterija, mogu povećati proizvodnju antiinflamatornih molekula citokina, koji pomažu u smanjenju upale i pojačavaju imunološki odgovor tela.

2. Mogu ublažiti simptome inflamatornih bolesti creva

Istraživanja sugerišu da postbiotici, kao što su kratkolančane masne kiseline, mogu ublažiti simptome kod ljudi sa blagim do umerenim ulceroznim kolitisom ili Kronovom bolešću, dve vrste inflamatornih bolesti creva.

Ljudi sa inflamatornom bolešću creva imaju tendenciju da proizvode manje kratkolančanih masnih kiselina kao što je butirat u crevima, koji igra ulogu u regulisanju imuniteta i upale u digestivnom traktu. Na primer, butirat igra ulogu u aktiviranju imunoloških ćelija koje ublažavaju upale.

3. Mogu sprečiti ili ublažiti dijareju

Pojedina istraživanja sugerišu da postbiotici mogu pomoći u prevenciji i lečenju dijareje.

Na primer, studija u kojoj je učestvovalo 1740 dece, utvrdila je da suplementacija postbioticima značajno smanjuje trajanje dijareje i da je efikasnija od placebo tretmana u prevenciji dijareje, faringitisa i laringitisa.

U studiji iz 2003. godine, 137 odraslih osoba sa hroničnom dijarejom lečeno je ili postbiotičkim ili probiotskim dodatkom tokom 4 nedelje. Do kraja ispitivanja, pokazalo se da je postbiotski dodatak efikasniji u lečenju dijareje od probiotika.

Napitak koji podstiče proizvodnju postbiotika

Kombuča je vrsta gljive od koje se pravi fermentisani napitak, sa ukusom koji može varirati od kiselog do slatkog – u zavisnosti od sastojaka koji joj se naknadno dodaju. Brojna istraživanja potvrdila su da kombuča utiče na snižavanje nivoa šećera, holesterola i triglicerida u krvi, te blokira širenje kancerogenih ćelija. Možete je nabaviti u svim bolje opremljenim prodavnicama zdrave hrane.

Recept za napitak od kombuče

Sastojci:

1 litar vode
2 kesice organskog crnog čaja
½ šolje javorovog sirupa
1 simbiotska kultura bakterija i kvasca (SKBK pokreće fermentaciju kombuče, a sastoji se od bakterija mlečne kiseline, bakterija sirćetne kiseline i kvasca. Možete je nabaviti u svim bolje opremljenim prodavnicama zdrave hrane).
100 ml domaće ili kupljene kombuče

Priprema:

1. Sipajte vodu u šerpu srednje veličine i stavite je na šporet na srednju temperaturu, te ostavite da prokuva. Sklonite sa šporeta, dodajte dve kesice čaja i kuvajte 20 minuta. Uklonite kesice čaja, dodajte javorov sirup i mešajte dok se ne sjedini. Ostavite dobijeni čaj sa strane da se ohladi.
2. Sipajte dobijeni čaj u sterilisanu teglu, pa dodajte SKBK i kombuču. Pokrijte muslinom (krpom od laganog materijala poput muslina), pričvrstite gumicom i napišite datum na tegli.
3. Čuvajte dobijeni napitak na hladnom, tamnom i suvom mestu oko 7 dana, a zatim ga testirajte da proverite da li je spreman. Trebalo bi da bude gaziran i blago kiselog/sirćetnog ukusa. Ako je i dalje sladak, ostavite da fermentira dan ili duže (obično do 10 dana).
4. Kada je kombuča gotova, pažljivo izvadite SKBK čistom kašikom i stavite je na tanjir sa malo tečnosti da sprečite da se osuši (budući da je možete upotrebiti još jednom).
5. Sipajte 100 ml kombuče i ostavite po strani da napravite još jednu porciju. Preostalu tečnost prespite u bokal kroz sito, pa u čistu staklenu bocu sa poklopcem. Čvrsto zatvorite poklopac i zabeležite datum na bočici. Kombuču možete čuvati u frižideru 2-4 nedelje.

Kliknite da ocenite!
[Ukupno ocena: 0 Prosečna ocena: 0]

SVAKE SREDE U 9h u vaŠem inboxu

prijavite se na newsletter

Zajednica od

100 000+ pratilaca

Pratite sadržaj koji svakodnevno kreiram za vas, uz holistički pristup zdravlju, ishrani i životnim navikama.