Vitamini za decu – Za zdravo detinjstvo i pravilan rast i razvoj
Vitamini imaju ključnu ulogu u zdravom razvoju dece, jer učestvuju u gotovo svim procesima koji su neophodni za rast, razvoj i jačanje imuniteta. U periodu detinjstva organizam se intenzivno razvija, pa su potrebe za određenim nutrijentima veće nego kod odraslih. Pravilno izbalansiran unos vitamina doprinosi jačanju odbrambenog sistema, razvoju kostiju, pravilnom radu nervnog sistema i očuvanju energije tokom svakodnevnih aktivnosti. U nastavku teksta saznaćete zašto su vitamini važni za decu, koje su razlike u odnosu na vitamine za odrasle i koji vitamini imaju najznačajniju ulogu u dečjem rastu i razvoju.
Šta su vitamini za decu i zašto su važni?
Vitamini za decu predstavljaju esencijalne mikronutrijente koji su prilagođeni potrebama organizma u razvoju. Oni učestvuju u brojnim metaboličkim procesima, uključujući rast ćelija, jačanje imunološkog sistema, razvoj kostiju i zuba, kao i pravilno funkcionisanje mozga i nervnog sistema. Iako se vitamini mogu unositi putem raznovrsne i uravnotežene ishrane, kod dece se ponekad javlja povećana potreba za određenim vitaminima zbog ubrzanog rasta, sezonskih infekcija ili selektivne ishrane.
Nedovoljan unos vitamina može dovesti do smanjenog imuniteta, umora, slabije koncentracije i sporijeg rasta. Upravo zato je važno razumeti ulogu vitamina i obratiti pažnju na njihove izvore u svakodnevnoj ishrani deteta.
Koje su osnovne razlike između vitamina za decu i odraslih?
Vitamini za decu razlikuju se od vitamina za odrasle pre svega po količini i kombinaciji aktivnih sastojaka. Dečji organizam ima drugačije nutritivne potrebe, pa su doze vitamina prilagođene uzrastu, telesnoj težini i fazi razvoja. Prevelike količine vitamina, koje su bezbedne za odrasle, mogu biti neadekvatne ili čak štetne za decu.
Pored toga, vitamini namenjeni deci često dolaze u oblicima koji su lakši za konzumaciju, poput sirupa, žvakaćih tableta ili praškova. Formulacije su osmišljene tako da budu blage za digestivni sistem i prilagođene dečjem ukusu, kako bi se olakšalo redovno uzimanje.
Koji su vitamini najvažniji za decu?
Određeni vitamini imaju posebno važnu ulogu u razvoju deteta, jer direktno utiču na imunitet, rast kostiju, razvoj mozga i opšte zdravlje. Potrebe za ovim vitaminima mogu se razlikovati u zavisnosti od uzrasta, načina ishrane i zdravstvenog stanja deteta.
U narednim delovima teksta detaljnije ćete saznati koji su vitamini ključni za zdrav rast i razvoj dece, kako ih obezbediti kroz ishranu i kada je potrebno razmotriti dodatnu suplementaciju.
Vitamin B12
Vitamini B kompleksa imaju važnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji energije, zdravlju srca i pravilnom funkcionisanju nervnog sistema. Doprinose jačanju imuniteta i ukupnom blagostanju organizma. Među njima se posebno izdvaja vitamin B12 (kobalamin ili cijanokobalamin), koji je ključan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, očuvanje zdravlja nervnog sistema i pravilno snabdevanje organizma kiseonikom. Budući da ljudski organizam ne može sam da ga sintetiše, vitamin B12 mora se unositi putem hrane ili suplemenata.
Preporučeni unos vitamina B12 kod dece
Preporučeni dnevni unos vitamina B12 izražava se u mikrogramima i zavisi od uzrasta deteta:
- Bebe: oko 0,5 mikrograma dnevno
- Od 1. do 3. godine: 0,9 mikrograma dnevno
- Od 4. do 8. godine: 1,2 mikrograma dnevno
- Od 9. do 13. godine: 1,8 mikrograma dnevno
- Od 13. do 18. godine: 2,4 mikrograma dnevno
Hrana koja sadrži vitamin B12
Vitamin B12 se prirodno nalazi u namirnicama životinjskog porekla, poput mesa, ribe, jaja i mlečnih proizvoda. Istraživanja ukazuju da pojedine biljne namirnice, poput spiruline, nori algi, tempeha ili fermentisanog povrća, sadrže tzv. pseudovitamin B12, koji nije biološki iskoristiv u ljudskom organizmu. Zbog toga se obogaćene namirnice, kao što su biljna mleka i žitarice sa dodatkom vitamina B12, smatraju pouzdanim izvorom za decu koja ne konzumiraju proizvode životinjskog porekla.
Vitamin D
Vitamin D ima ključnu ulogu u izgradnji i očuvanju jakih kostiju, jer omogućava pravilnu apsorpciju kalcijuma. Pored toga, učestvuje u funkcionisanju imunološkog sistema i može imati zaštitnu ulogu od određenih hroničnih bolesti u kasnijem životnom dobu. Nedostatak vitamina D u detinjstvu može dovesti do slabljenja kostiju i razvoja rahitisa.
Preporučeni unos vitamina D kod dece
- Do 1. godine: 10 mikrograma (400 IU) dnevno
- Od 1. do 13. godine: 15 mikrograma (600 IU) dnevno
- Od 14. do 18. godine: 15 mikrograma (600 IU) dnevno
Hrana koja sadrži vitamin D
Prirodni izvori vitamina D uključuju masnu ribu poput lososa, skuše i sardina, kao i žumance jajeta. Kako se vitamin D u organizmu sintetiše pod uticajem sunčeve svetlosti, tokom jeseni i zime, kada je izlaganje suncu ograničeno, često se preporučuje dodatni unos ovog vitamina putem suplemenata, posebno kod dece.
Vitamin E
Vitamin E je snažan antioksidans koji pomaže u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sistema, očuvanju zdravlja kože i očiju, kao i u pravilnom funkcionisanju mozga i nervnog sistema.
Preporučeni unos vitamina E kod dece
- Do 1. godine: 4–5 mg dnevno
- Od 1. do 3. godine: 6 mg dnevno
- Od 4. do 8. godine: 7 mg dnevno
- Od 9. do 13. godine: 11 mg dnevno
- Od 13. do 18. godine: 15 mg dnevno
Hrana koja sadrži vitamin E
Najbolji izvori vitamina E su biljna ulja, posebno suncokretovo ulje, kao i orašasti plodovi i semenke, poput badema, lešnika i semenki suncokreta.
Vitamin A
Vitamin A je neophodan za očuvanje vida, jačanje imunološkog sistema i pravilan rast i razvoj. Takođe učestvuje u funkciji srca, pluća, bubrega i drugih organa, što ga čini jednim od ključnih vitamina u detinjstvu.
Preporučeni unos vitamina A kod dece
- Do 1. godine: 400–500 mikrograma dnevno
- Od 1. do 3. godine: 300 mikrograma dnevno
- Od 4. do 8. godine: 400 mikrograma dnevno
- Od 9. do 13. godine: 600 mikrograma dnevno
- Od 14. do 18. godine: 700–900 mikrograma dnevno
Hrana koja sadrži vitamin A
Vitamin A se nalazi u namirnicama životinjskog porekla, kao što su jetra i mlečni proizvodi, ali i u biljnim izvorima bogatim beta-karotenom, poput šargarepe, batata, spanaća i kelja.
Vitamin C
Vitamin C je neophodan za rast i obnovu tkiva u organizmu, kao i za pravilno funkcionisanje imunološkog sistema. Kao snažan antioksidans, pomaže u zaštiti ćelija od štetnog dejstva slobodnih radikala i doprinosi boljoj apsorpciji gvožđa iz hrane.
Preporučeni unos vitamina C kod dece
- Do 1. godine: 40–50 mg dnevno
- Od 1. do 3. godine: 15 mg dnevno
- Od 4. do 8. godine: 25 mg dnevno
- Od 9. do 13. godine: 45 mg dnevno
- Od 14. do 18. godine: 65–75 mg dnevno
Hrana koja sadrži vitamin C
Najbogatiji izvori vitamina C su citrusno voće, jagode, kivi, paprika, brokoli i paradajz, koje je preporučljivo redovno uključivati u dečju ishranu.
Koji su ključni saveznici za zdravlje i razvoj dece pored vitamina?
Pored vitamina, dečjem organizmu su neophodni i određeni minerali i nutrijenti koji imaju ključnu ulogu u rastu, razvoju, jačanju imuniteta i pravilnom funkcionisanju svih sistema u telu. Među najvažnijim saveznicima izdvajaju se kalcijum, gvožđe i biljna vlakna.
Kalcijum
Kalcijum je osnovni gradivni element kostiju i zuba, ali njegova uloga ne završava se tu. On učestvuje u pravilnom radu mišića, nervnog sistema i srca, kao i u prenosu nervnih impulsa, što ga čini neophodnim tokom celog perioda rasta i razvoja deteta.
Uzrast dece i preporučene dnevne količine kalcijuma
- Od 1. do 3. godine: 700 mg dnevno
- Od 4. do 8. godine: 1000 mg dnevno
- Od 9. do 18. godine: 1300 mg dnevno
Hrana koja sadrži kalcijum
Odrastajući, često se veruje da su mleko i mlečni proizvodi jedini relevantni izvori kalcijuma. Međutim, kroz dublje razumevanje uticaja ishrane na zdravlje, postaje jasno da kalcijum nije rezervisan isključivo za mlečne proizvode. Ovaj mineral se nalazi i u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, semenkama, bademima, tofu siru i drugim biljnim namirnicama, koje mogu biti vredan deo raznovrsne dečje ishrane.
Gvožđe
Gvožđe je esencijalni mineral koji ima centralnu ulogu u sintezi hemoglobina, proteina zaduženog za transport kiseonika kroz organizam. Tokom detinjstva, naročito u periodima intenzivnog rasta, potrebe za gvožđem rastu, a njegov nedostatak može dovesti do umora, slabije koncentracije i razvoja anemije.
Uzrast dece i preporučene dnevne količine gvožđa
Potrebe za gvožđem variraju u zavisnosti od uzrasta i pola:
- Deca: 7–10 mg dnevno
- Dečaci u tinejdžerskom uzrastu: oko 11 mg dnevno
- Devojčice u tinejdžerskom uzrastu: oko 15 mg dnevno
Hrana koja sadrži gvožđe
Gvožđe se nalazi u namirnicama životinjskog porekla, poput crvenog mesa i iznutrica, ali i u biljnim izvorima. Tamno zeleno lisnato povrće (spanać, kelj, rukola), brokoli, pasulj i sočivo predstavljaju dobre biljne izvore, naročito kada se kombinuju sa namirnicama bogatim vitaminom C, koji poboljšava njegovu apsorpciju.
Biljna vlakna
Biljna vlakna su vrsta ugljenih hidrata koje organizam ne može u potpunosti da svari, ali upravo zbog toga imaju izuzetno važnu ulogu u očuvanju zdravlja digestivnog sistema. Ishrana bogata vlaknima doprinosi redovnoj probavi, stabilnom nivou šećera u krvi i dugoročnom zdravlju creva. Uz to, namirnice koje sadrže vlakna često su bogate i vitaminima i mineralima, poput vitamina C, vitamina E, magnezijuma, kalijuma i kalcijuma.
Uzrast dece i preporučeni unos biljnih vlakana
Preporuke za unos vlakana baziraju se na energetskom unosu:
- Oko 14 g vlakana na svakih 1000 unetih kalorija
U praksi to znači:
- Deca od 4 do 8 godina (1200–1500 kcal dnevno): oko 25 g vlakana dnevno
- Mlađa deca, koja imaju manji energetski unos: približno 18 g vlakana dnevno
Hrana koja sadrži biljna vlakna
Najbolji izvori biljnih vlakana su sveže voće i povrće, integralne žitarice, mahunarke, semenke i orašasti plodovi, koji bi trebalo redovno da se nalaze u dečjem jelovniku.
Kako obezbediti deci sve vitamine i minerale?
Ishrana bogata hranjivim sastojcima
Deca treba da konzumiraju raznovrsnu i uravnoteženu ishranu koja će im omogućiti unos svih potrebnih vitamina i minerala. To podrazumeva redovno uključivanje svežeg voća i povrća, integralnih žitarica, kvalitetnih izvora proteina i zdravih masti. Što je ishrana prirodnija i manje prerađena, veća je verovatnoća da će organizam dobiti nutrijente u obliku koji može optimalno da iskoristi.
Diverzifikacija ishrane
Roditelji treba da obrate posebnu pažnju na raznovrsnost ishrane dece, jer nijedna namirnica sama po sebi ne sadrži sve potrebne vitamine i minerale. Uvođenjem različitih vrsta povrća, voća, žitarica, mahunarki i izvora proteina obezbeđuje se širi spektar nutrijenata, čime se smanjuje rizik od deficita i podstiče zdrav rast i razvoj.
Pravilan ritam obroka
Osim kvaliteta i raznovrsnosti hrane, izuzetno je važan i pravilan raspored obroka tokom dana. Redovni obroci i užine pomažu u održavanju stabilnog nivoa energije, boljoj apsorpciji vitamina i minerala i pravilnom funkcionisanju metabolizma. Preskakanje obroka može dovesti do nedovoljnog unosa ključnih nutrijenata, naročito kod dece u periodu intenzivnog rasta, zato je važno uspostaviti rutinu sa tri glavna obroka i jednom do dve užine dnevno.
Koji su najbolji prirodni izvori vitamina u ishrani dece?
Pravilna i raznovrsna ishrana predstavlja osnovni i najbezbedniji način da deca unesu potrebne vitamine i minerale. Prirodni izvori nutrijenata omogućavaju bolju apsorpciju i sinergijsko delovanje vitamina, minerala i drugih bioaktivnih supstanci koje su važne za rast, razvoj i imunitet.
Voće i povrće
Voće i povrće su među najvažnijim izvorima vitamina u ishrani dece. Bogati su vitaminima C, A, K, folatima, kao i brojnim antioksidansima koji jačaju imunitet i štite ćelije od oštećenja. Šarenilo na tanjiru ima posebnu ulogu jer različite boje povrća i voća ukazuju na različite hranljive sastojke. Redovna konzumacija svežeg, sezonskog voća i povrća pomaže pravilnom razvoju, boljoj koncentraciji i jačanju otpornosti organizma.
Mlečni proizvodi
Mlečni proizvodi predstavljaju značajan izvor kalcijuma, vitamina D, vitamina B12 i proteina, koji su ključni za rast kostiju, zuba i pravilan razvoj nervnog sistema. Jogurt, kefir i sir su naročito korisni jer pored vitamina sadrže i korisne bakterije koje podržavaju zdravlje digestivnog sistema. Važno je birati kvalitetne proizvode sa minimalnim dodatkom šećera.
Meso i riba
Meso i riba su bogati vitaminima B kompleksa, posebno vitaminom B12, kao i gvožđem, cinkom i omega 3 masnim kiselinama. Ovi nutrijenti imaju ključnu ulogu u razvoju mozga, proizvodnji energije i jačanju imuniteta. Riba poput lososa, sardine i skuše dodatno doprinosi unosu vitamina D, koji je često u deficitu kod dece.
Orašasti plodovi i semenke
Orašasti plodovi i semenke sadrže zdrave masti, vitamin E, magnezijum i biljna vlakna. Iako se uvode oprezno i u skladu sa uzrastom deteta, mogu biti vredan dodatak ishrani jer doprinose razvoju mozga, stabilnom nivou energije i zdravlju srca. Kod mlađe dece preporučuje se mleveni ili puterasti oblik kako bi se smanjio rizik od gušenja.
Koje su najčešće greške u ishrani dece?
I pored dobre namere roditelja, određene navike u ishrani mogu dovesti do nedovoljnog unosa vitamina i minerala, što dugoročno može uticati na zdravlje, energiju i imunitet deteta.
Preskakanje obroka
Preskakanje obroka, naročito doručka, jedna je od najčešćih grešaka u ishrani dece. Redovni obroci su važni za stabilan nivo energije, koncentraciju i pravilnu apsorpciju nutrijenata. Kada deca preskaču obroke, povećava se rizik od naglih padova energije i lošijih prehrambenih izbora tokom dana.
Previše slatkiša i brze hrane
Prekomeran unos slatkiša, gaziranih napitaka i brze hrane može dovesti do nedostatka ključnih vitamina i minerala, jer ove namirnice obiluju kalorijama, ali su siromašne hranljivim sastojcima. Dugoročno, ovakva ishrana može negativno uticati na imunitet, telesnu težinu i metaboličko zdravlje dece.
Nedovoljno raznovrsnih namirnica
Jednolična ishrana, čak i kada je količinski dovoljna, može dovesti do nutritivnih deficita. Ako se deca oslanjaju na mali broj omiljenih namirnica, postoji veća verovatnoća da neće uneti sve potrebne vitamine i minerale. Postepeno uvođenje novih namirnica i podsticanje raznovrsnosti ključno je za zdrav rast i razvoj.
Koji su najbolji vitamini za imunitet?
Imunitet dece se intenzivno razvija od najranijeg uzrasta, zbog čega je unos određenih vitamina od ključnog značaja. Vitamin C ima važnu ulogu u jačanju odbrambenih mehanizama organizma i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Vitamin D učestvuje u regulaciji imunog odgovora i smanjuje sklonost ka infekcijama, naročito tokom jeseni i zime. Vitamin A doprinosi zdravlju sluzokože i predstavlja prvu liniju odbrane organizma, dok vitamini B kompleksa podržavaju energiju i pravilno funkcionisanje imunih ćelija.
Koji su najbolji vitamini za rast dece?
Najbolji vitamini za rast dece uključuju vitamin D, koji je neophodan za pravilnu apsorpciju kalcijuma i izgradnju jakih kostiju i zuba. Vitamin A ima značajnu ulogu u rastu ćelija, zdravlju vida i imunitetu. Vitamin C je važan za sintezu kolagena, popravku tkiva i zdravu kožu, dok vitamini B kompleksa učestvuju u metabolizmu, proizvodnji energije i razvoju nervnog sistema. Njihov uravnotežen unos doprinosi pravilnom fizičkom i mentalnom razvoju deteta.
Koji su najbolji vitamini za decu u pubertetu?
Period puberteta karakterišu ubrzan rast, hormonalne promene i povećane potrebe organizma za hranljivim materijama. Vitamin D je izuzetno važan za razvoj koštanog sistema, dok vitamin B12 podržava proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i održava nivo energije. Vitamin E doprinosi jačanju imuniteta i zdravlju kože, koja često postaje osetljivija tokom puberteta. U ovom periodu važno je obratiti pažnju i na dovoljan unos vitamina C i B kompleksa, koji pomažu organizmu da se prilagodi intenzivnim promenama.
Epidemiološka studija iz 2009. godine pokazuje da deca sa nižim nivoima vitamina D imaju veću učestalost respiratornih infekcija, što ukazuje na ulogu ovog vitamina u imunološkoj odbrani organizma i potencijalnu vezu sa zaštitom od oboljenja disajnih puteva.
Koji su znakovi nedostatka vitamina kod dece?
Nedostatak vitamina kod dece može se ispoljiti kroz različite simptome, u zavisnosti od toga koji vitamin nedostaje. Česti znaci uključuju učestale infekcije, umor, slabiju koncentraciju, bledilo, usporen rast, lomljive nokte i kosu, kao i promene na koži. Kod nedostatka vitamina D mogu se javiti bolovi u kostima i mišićima, dok manjak gvožđa i vitamina B12 može dovesti do anemije i hroničnog umora. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i korekcija ishrane su ključni za očuvanje zdravlja.
Da li je deci zaista potrebna suplementacija?
U idealnim uslovima, deca bi trebalo da sve potrebne vitamine i minerale unose putem raznovrsne i uravnotežene ishrane. Međutim, u praksi to često nije slučaj zbog izbirljivosti u ishrani, sezonskih ograničenja ili povećanih potreba u određenim fazama rasta. Suplementacija može biti opravdana u situacijama kada postoji potvrđen deficit, tokom perioda ubrzanog rasta, kod dece sa posebnim režimima ishrane ili tokom jeseni i zime kada je manji unos vitamina D. Pre uvođenja suplemenata, preporučuje se savetovanje sa pedijatrom.
Kako izabrati idealan oblik suplementa?
Izbor oblika suplementa zavisi od uzrasta deteta, njegovih potreba i navika. Sirupi i kapi su često pogodniji za mlađu decu, dok su žvakaće tablete ili praškovi praktičniji za stariju decu. Važno je birati suplemente koji su prilagođeni dečjem uzrastu, sa jasno naznačenim sastavom i dozama. Prednost treba dati proizvodima bez veštačkih boja, aroma i prekomerne količine šećera.
Na šta obratiti posebnu pažnju prilikom suplementacije?
Voditi računa o doziranju
Prekoračenje preporučenih doza vitamina može biti štetno, naročito kada je reč o vitaminima rastvorljivim u mastima, poput vitamina A i D. Uvek se pridržavajte uputstava proizvođača ili saveta zdravstvenog stručnjaka.
Čuvajte suplemente van domašaja dece
Suplementi često imaju prijatan ukus i izgled, zbog čega mogu biti privlačni deci. Neophodno je čuvati ih na sigurnom mestu kako bi se sprečilo slučajno predoziranje.
Suplementacija nije zamena za hranu
Vitaminski dodaci ne mogu nadomestiti raznovrsnu i kvalitetnu ishranu. Njihova uloga je da dopune ishranu u određenim situacijama, ali osnovu zdravlja deteta uvek treba da čine pravilni obroci i zdrave životne navike.
Zdrave navike koje se usvajaju u detinjstvu imaju dugoročan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje. Pored pravilne ishrane i adekvatnog unosa vitamina i minerala, svakodnevne rutine igraju ključnu ulogu u jačanju imuniteta, pravilnom rastu i opštem blagostanju deteta.
Dovoljno sna
San je jedan od najvažnijih faktora za zdrav razvoj dece. Tokom sna se luče hormoni rasta, jača imuni sistem i obnavlja nervni sistem. Nedostatak sna može dovesti do slabije koncentracije, razdražljivosti, oslabljenog imuniteta i povećane sklonosti ka infekcijama. Redovno vreme odlaska na spavanje i kvalitetan noćni san prilagođen uzrastu deteta od suštinskog su značaja.
Fizička aktivnost
Redovna fizička aktivnost doprinosi razvoju mišića i kostiju, poboljšava koordinaciju i jača kardiovaskularni sistem. Kretanje takođe pozitivno utiče na raspoloženje, smanjuje stres i podstiče zdrav apetit. Deca bi svakodnevno trebalo da imaju priliku za igru, boravak na otvorenom ili organizovanu fizičku aktivnost u skladu sa uzrastom.
Izlaganje suncu
Sunčeva svetlost je prirodan izvor vitamina D, koji je neophodan za zdravlje kostiju, imunitet i pravilan rast. Umereno i bezbedno izlaganje suncu, naročito u jutarnjim i popodnevnim satima, doprinosi održavanju adekvatnog nivoa vitamina D. Tokom perioda sa manje sunčanih dana, posebno u jesenjim i zimskim mesecima, često je potrebna dodatna pažnja kada je u pitanju unos ovog vitamina.
Higijena
Osnovne higijenske navike, poput redovnog pranja ruku, održavanja oralne higijene i pravilne lične nege, igraju važnu ulogu u prevenciji infekcija. Učenje dece ovim navikama od najranijeg uzrasta pomaže u smanjenju rizika od čestih bolesti i jačanju opšte otpornosti organizma.
Ograničenje stresa
Iako se često zanemaruje, stres može imati značajan uticaj na dečji organizam. Preopterećenje obavezama, nedostatak slobodnog vremena za igru ili pritisci iz okoline mogu negativno uticati na imunitet, san i apetit. Podrška roditelja, otvorena komunikacija i stvaranje sigurnog okruženja pomažu deci da se lakše nose sa svakodnevnim izazovima.
Redovni pregledi
Redovni preventivni pregledi kod pedijatra omogućavaju pravovremeno praćenje rasta i razvoja deteta, kao i rano otkrivanje potencijalnih nedostataka vitamina, minerala ili drugih zdravstvenih problema. Kontinuirana zdravstvena briga doprinosi sigurnosti roditelja i dugoročnom očuvanju zdravlja deteta.
Ko sam ja?
Tatjana Popović je sertifikovani health coach, holistički nutricionista, autor sedam knjiga, organizator najpopularnijeg detoks programa u regionu – „5 dana detoks program”, kao i idejni tvorac linije suplemenata pod brendom Totally Wellness, formulisanih u saradnji sa eminentnim evropskim naučnim timom.
Nakon ozdravljenja od karcinoma levog bubrega, od 2005. godine posvećena je zdravom načinu života. Njen potpuni oporavak inspirisao je pronalaženje svrhe u daljem deljenju znanja o značaju zdrave ishrane i građenja kvalitetnih navika, te je u Njujorku završila studije health coachinga, u Amsterdamu u „Kushi” Institut, a u Beogradu nutricionizam.
